Blog

Stres kao mit
Stres je u današnje vrijeme postao mit, zapravo nastala je “fobija od stresa” temeljena na toliko pogrešnih informacija o stresu koje se šire medijima. Osim “fobije od stresa” razvija se i zaluđenost za opuštanjem kao osnovom psihičkog i fizičkog zdravlja.
Što nije stres?
Riječ stres se najčešće koristi kada se … Opširnije

Depresija je najčešći psihički poremećaj. Kako se liječi depresija?

Vrlo malo se piše o utjecaju fizičke aktivnosti u liječenju depresije i njezinoj prevenciji, mada postoji nekoliko znanstvenih istraživanja. Čini mi se da je to prvenstveno zbog velikog utjecaja farmaceutske industrije i velike zarade na antidepresivima. Međutim, važnost fizičke aktivnosti za mentalno … Opširnije

Bruce Lee mi je veliko nadahnuće u zadnje vrijeme. Najviše je poznat po borilačkim vještinama i svojim filmovima. Međutim Bruce Lee je bio puno više od toga. Malo ljudi zna da je on završio filozofiju na Sveučilištu u Seattleu, njegova biblioteka je bila prepuna knjiga o filozofiji, borilačkim vještinama i … Opširnije

Psihoterapija zapravo utječe na ekspresiju određenih gena. Psihoterapija je u tom smislu metoda koja ne “doseže” samo do duše već i do tijela!

Geni upravljaju nama, ali se i njima upravlja. Pretpostavka da geni funkcioniraju na točno utvrđeni način i programiraju čitav život, nije točna! Štoviše, geni su podložni mnogobrojnim utjecajima … Opširnije

Sloboda je sposobnost birati unutar mogućega
Ako je prvi korak upoznati sebe, drugi bi, nesumnjivo, morao biti njegova pratilja – udijeliti si slobodu. Kažem udijeliti si, a ne izboriti se, jer mislim na unutarnji proces autonomije, a ne na priprostu i varljivu ideju da je sloboda “moć da činiš što ti … Opširnije

Sreća nije bezumni optimizam: to je način procesuiranja iskustava i posljedica onoga na što obraćamo pozornost.  To je svakodnevno, a ne izmijenjeno stanje. Štoviše, to je stanje lako proizvesti i nije umjetno izazvano.  To je složeno stanje koje se na vrlo određene načine odnosi prema vama kao prema jedinstvenom pojedincu. … Opširnije

Sreća je izrazito individualno stanje i složena kombinacija mentalnih i emocionalnih elemenata.

Za neke ljude sreća znači biti potpuno opušten i bezbrižan tijekom praznika. Za druge sreća znači intelektualni napor. Trećima je sreća onaj trenutak nakon što su otrčali maraton. Sreća može trajati jedan trenutak. Može trajati mjesecima ili čak čitav … Opširnije

Što znanost kaže o ljudskoj moralnosti
Zašto imamo dvije strane koje biramo i utječu na nas prilikom odluka u životu?

Prevarant ili poštenjak, što odabrati?

Kako se mijenjaju situacije tako se mijenjaju i naša pouzdanost i poštenje, bazično, sukladno našim instiktima smo prevaranti, međutim na razini racija možemo kalkulirati kratkoročnu i dugoročnu dobit … Opširnije

Antidepresivi ili psihoterapija?
Da bismo izbjegli popratne nuspojave antidepresiva, moramo mijenjati kemizam mozga drugačijim putem. Dugoročno je psihoterapija najučinkovitija, kad god je to moguće. Vjerujem da bi to trebao biti cilj čak i onima koji zarađuju na antidepresivima.

Upotreba lijekova ublažava simptome depresije u otprilike trećini slučajeva. Međutim, na mnoge ljude farmakološka … Opširnije

Ne možemo biti savršeni, ne možemo ne pogriješiti, ne možemo uvijek dati 100%!
Ova budistička priča govori o tome. “Krava koja je plakala” – Jahn Brahm

Nakon što smo kupili zemljište za naš samostan, ostali smo bez novca. Bili smo u dugovima. Na našem zemljištu nije bilo nikakvog objekta, čak ni šupe. … Opširnije

Neki ljudi imaju pogrešno mišljenje da je normalno da se stariji ljudi osjećaju depresivno. Naprotiv, većina starijih ljudi osjeća se zadovoljno svojim životom. Ponekad, kad se depresija razvije, može se shvatiti kao normalan dio starenja. Depresija u starijih ljudi, kojima bolest nije dijagnosticirana niti je liječena, uzrokuje bespotrebnu patnju za … Opširnije

Iako su muškarci manje skloni depresiji od žena, tri do četiri milijuna muškaraca u SAD-u oboli od ove depresije. Muškarci teže priznaju depresiju i liječnici je zato teže dijagnosticiraju.
Stopa samoubojstava u muškaraca četiri je puta viša od žena, iako ga pokušava više žena. Zapravo, nakon navršene 70. godine, povećava se … Opširnije

Nedavna studija NIMH pokazala je da u slučaju teškog predmenstrualnog sindroma (PMS-a), žene s prethodnom osjetljivošću na PMS osjećaju bolje raspoloženje i tjelesne simptome ako su njihovi spolni hormoni potisnuti. Odmah nakon ponovnog uvođenja hormona, opet su dobile simptome PMS-a. Žene oboljele od PMS-a nisu izjavile da imaju učinke manipulacije … Opširnije

Nemaju svi oboljeli od depresije ili manije sve simptome tih bolesti. Neki ljudi imaju određene simptome, a neki mnoge. Intenzitet simptoma razlikuje se između osoba i tijekom vremena.
Depresija simptomi
Stalno tužno, anksiozno, ili „prazno” raspoloženje, osjećaj beznadnosti, pesimizam
Osjećaj krivnje, bezvrijednosti, bespomoćnosti, gubitak interesa ili zadovoljstva u hobijima i aktivnostima koje su … Opširnije

Depresija koja je lakša se naziva distimija. Takva depresija podrazumijeva dugotrajne kronične simptome koji ne djeluju na sposobnost, ali sprječavaju čovjeka da dobro funkcionira i da se dobro osjeća. Mnogi oboljeli od distimije pate i od epizoda teške depresije u nekom razdoblju svojeg života.
Drugi tip depresije je bipolarni poremećaj, ili … Opširnije

Samo u zadnja dva desetljeća depresija kod djece shvaća se vrlo ozbiljno.
Depresivno dijete može se pretvarati da je bolesno, odbijati odlazak u školu, držati se roditelja ili brinuti da roditelj može umrijeti. Druga djeca mogu se duriti, imati problema u školi, biti negativna, svadljiva i osjećati se neshvaćenima.
Budući da se … Opširnije

Psihoterapija i psihološko savjetovanje pokazali su se vrlo uspješnima kao monoterapija kod lakših i srednje teških oblika depresija, a kod teških depresija neizostavni dio liječenja uz medikamentoznu terapiju. Vrlo je bitno obratiti pažnju kako pojedinac sam sebi može pomoći i što okolina može učiniti za osobu koja je u … Opširnije

Najvažnije što netko može (obitelj, bliska osoba) učiniti za osobu koja ima depresiju je da mu pomogne doći do odgovarajuće dijagnoze i liječenja.
To može značiti ohrabrivanje osobe da ostane na liječenju dok se simptomi ne smire (nekoliko tjedana), ili da potraže drukčije liječenje, kao što je psihoterapija i psihološko savjetovanje, … Opširnije

Psihoterapija i psihološko savjetovanje je prvi korak koji biste trebali napraviti.
Pokušajte biti s drugim ljudima i povjeriti se nekome; to je obično bolje od samovanja i tajnovitosti.
Sudjelujte u aktivnostima od kojih se osjećate bolje.
Lagane vježbe, odlazak u kino, kuglanje, ili sudjelovanje u vjerskim, društvenim i drugim aktivnostima može pomoći.
Očekujte postupno, … Opširnije

Centar za postavke privatnosti

Koristimo kolačiće

Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisnickog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.

Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše racunalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obicno spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogucava stranici da prikaže informacije prilagodene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija. Ipak, sve informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogucite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste omogucili i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem racunalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promijeniti postavke internetskog preglednika tako da sami odaberete hocete li odobriti spremanje kolačića, da automatski pri zatvaranju internetskog preglednika obrišete spremljene kolačiće i slicno.

Kako onemoguciti kolačiće?
Iskljucivanjem kolačića odlucujete da li hocete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem racunalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u postavkama vašeg internetskog preglednika.
Ako onemogucite kolačiće, necete moci koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Kakve kolačiće koriste naše stranice i zašto?
Naše stranice koristi kolačiće s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogucile bolje korisnicko iskustvo. Kolačići se koriste za pamcenje korisnickih podataka i postavki.

Kakvi još kolačići postoje na našim stranicama?
Postoji nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje odredenih mogucnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Trenutno omogucujemo kolačiće društvenih mreža (Facebook), servisa za mjerenje posjecenosti (Google Analytics i Gemius Audience) te oglašivackih mreža poput Google AdSensea.

Dodatne informacije
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za iskljucivanje pohranjivanja kolačića za razlicite servise. Više informacija možete saznati na sljedecim poveznicama:
https://www.allaboutcookies.org/
https://www.youronlinechoices.eu/
https://www.aboutads.info/choices/