Globalno mentalno zdravlje

Globalno mentalno zdravlje

Globalno mentalno zdravlje

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem svaki čovjek shvaća svoj potencijal i može se nositi s normalnim životnim stresovima, raditi produktivno i plodonosno i može doprinositi svojoj zajednici.

Termin Globalno mentalno zdravlje odnosi se na međunarodno sagledavanje različitih aspekata mentalnog zdravlja. Uzimajući u obzir kulturološke razlike i uvjete specifične za određenu zemlju, bavi se epidemiologijom mentalnih poremećaja u različitim zemljama, opcijama njihovog liječenja, edukaciji u mentalnom zdravlju, političkim i financijskim aspektima, strukturi sustava mentalnog zdravlja, te ljudskih resursa mentalnog zdravlja i pitanja ljudskih prava. Općenit cilj područja Globalnog mentalnog zdravlja je jačanje mentalnog zdravlja u cijelom svijetu, dajući informacije o situaciji mentalnog zdravlja u svim zemljama, te prepoznavanju potreba mentalnog zdravlja u svrhu razvoja ekonomičnih postupaka koji će rješavati te specifične potrebe.

Mentalno zdravlje i globalni teret bolesti

Mentalni poremećaji značajan su dio globalnog tereta bolesti. Radi se o globalnom mjerenju tzv. godina života prilagođenih nesposobnosti (DALY), povezanih s nekom bolešću, a zapravo je to ukupan broj godina proživljenih s nesposobnošću i izgubljenih zbog bolesti. Neuropsihijatrijska stanja zauzimaju 14% globalnog tereta bolesti. Uz nekomunikabilne bolesti, na njih otpada oko 28% DALY i zato više od kardiovaskularnih bolesti ili raka. Najznačajniji doprinos ovom broju daju unipolarna depresija, alkoholizam, shizofrenija, bipolarna depresija i demencija (ludilo). Procjenjuje se da je stvaran udio mentalnih poremećaja u globalnom teretu bolesti još veći, između ostalog i zbog složenih interakcija i povezanog morbiditeta tjelesnih i mentalnih bolesti.

Raskorak u liječenju
Do 30% ljudi u svijetu pati od mentalnog poremećaja i iako su dostupni načini liječenja mentalnih poremećaja, vrlo je visok postotak ljudi čije mentalne poremećaje treba liječiti, ali ne primaju psihozdravstvenu skrb. Taj tzv. raskorak u liječenju dosiže 76-85% u zemljama niskog i srednjeg nacionalnog dohotka, a 35-50% u zemljama visokog nacionalnog dohotka. Čak i oni koji se liječe, često se liječe neučinkovito ili na nehuman način.

Intervencije

Dostupne su informacije i dokazi o ekonomičnim intervencijama, u svrhu pružanja bolje skrbi o mentalnom zdravlju. Iako se veći dio istraživanja proveo u zemljama visokog nacionalnog dohotka, ima puno pokazatelja iz zemalja niskog i srednjeg nacionalnog dohotka da su farmakološke i psihosocijalne intervencije učinkovit način za liječenje mentalnih poremećaja. Najzastupljenije su depresija, shizofrenija, bipolarni poremećaj i alkoholizam.
Preporuke za jačanje sustava mentalnog zdravlja u svijetu prvi put se spominju u Svjetskom zdravstvenom izvješću za 2001. godinu, koje se usredotočuje na mentalno zdravlje:

1. Pružanje liječenja u primarnoj zdravstvenoj skrbi
2. Dostupnost psihotropnih lijekova
3. Pružanje skrbi zajednici
4. Educiranje javnosti
5. Uključivanje zajednica, obitelji i potrošača
6. Uspostava nacionalnih politika, programa i zakonodavstva
7. Razvoj ljudskih resursa
8. Poveznica s drugim sektorima
9. Praćenje mentalnog zdravlja zajednice
10. Potpora jačem istraživanju

Temeljem podataka 12 zemalja, po procjeni WHO-AIMIS (World Health Organization Assessment Instrument for Mental Health Systems), troškovi poboljšanja usluga mentalnog zdravlja pružanjem paketa liječenja shizofrenije, bipolarnog afektivnog poremećaja, epizoda depresije i alkoholizma također su procijenjeni. Strukturalne promjene sustava mentalnog zdravlja u skladu s preporukama WHO uzete su u obzir. U većini zemalja, ovaj model predlaže početni period investiranja od $ 0.30 – 0.50 po osobi godišnje. Ukupne investicije u mentalno zdravlje u zemljama s niskim nacionalnim prihodom, trebale bi porasti najmanje 10 puta. U tim zemljama bit će potrebni dodatni financijski izvori, dok u zemljama srednjeg i visokog dohotka, glavni zadatak mora biti prenamjena sredstava zdravstvenog sustava u svrhu pružanja bolje usluge mentalnog zdravlja.

Prepreke
Iako se pojavila svijest o potrebi liječenja ljudi s mentalnim pormećajima, nema značajnih promjena u području mentalnog zdravlja u posljednjih nekoliko godina. Glavni razlog tome su prioriteti javnog zdravstva, nedostatak politike mentalnog zdravlja i legislative u mnogim zemljama, pomanjkanje sredstava – financijskih i kadrovskih – kao i neučinkovita prenamjena sredstava.

Komentari

Još nema komentara

Centar za postavke privatnosti

Koristimo kolačiće

Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisnickog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.

Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše racunalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obicno spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogucava stranici da prikaže informacije prilagodene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija. Ipak, sve informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogucite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste omogucili i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem racunalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promijeniti postavke internetskog preglednika tako da sami odaberete hocete li odobriti spremanje kolačića, da automatski pri zatvaranju internetskog preglednika obrišete spremljene kolačiće i slicno.

Kako onemoguciti kolačiće?
Iskljucivanjem kolačića odlucujete da li hocete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem racunalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u postavkama vašeg internetskog preglednika.
Ako onemogucite kolačiće, necete moci koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Kakve kolačiće koriste naše stranice i zašto?
Naše stranice koristi kolačiće s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogucile bolje korisnicko iskustvo. Kolačići se koriste za pamcenje korisnickih podataka i postavki.

Kakvi još kolačići postoje na našim stranicama?
Postoji nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje odredenih mogucnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Trenutno omogucujemo kolačiće društvenih mreža (Facebook), servisa za mjerenje posjecenosti (Google Analytics i Gemius Audience) te oglašivackih mreža poput Google AdSensea.

Dodatne informacije
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za iskljucivanje pohranjivanja kolačića za razlicite servise. Više informacija možete saznati na sljedecim poveznicama:
https://www.allaboutcookies.org/
https://www.youronlinechoices.eu/
https://www.aboutads.info/choices/