Što je posttraumatski stresni poremećaj (ptsp) i kako se liječI?

Ako imate pitanje na koje niste našli odgovor javite mi se!

ŠTO JE POSTTRAUMATSKI STRESNI POREMEĆAJ (PTSP) I KAKO SE LIJEČI?

Što je posttraumatski stresni poremećaj?

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je odgođena ili produljena reakcija na traumatski događaj. Tipični traumatizirajući događaji su ozbiljne nezgode, seksualni ili fizički napad, borba, zatočeništvo ili mučenje i suočavanje s dijagnozom teške bolesti.

Koji su simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja?

Simptomi PTSP-a su ponavljajuća i namećuća sjećanja na traumatski događaj, koja se mogu pojaviti u obliku ponavljajućih sjećanja, noćnih mora ili flashback epizoda ( ponovno proživljavanje traumatskog iskustva, osoba se osjeća kao da je ponovno u tom iskustvu). Osobe s PTSP-om izbjegavaju unutarnje ili vanjske podražaje povezane sa traumom. Takvo izbjegavanje može dovesti do emocionalne otupjelosti ili odvojenosti. Također proživljavaju simptome pojačane pobuđenosti koja može dovesti do ljutnje, nesanice, smanjene koncentracije i ponavljajućeg ili trajnog osjećaja opasnosti. DSM-5 uvodi i četvrti simptom, negativne emocije i razmišljanja.

Vrste posttraumatskog stresnog poremećaja

Posttraumatski stresni poremećaj možemo podijeliti na akutni ( simptomi traju do 3 mjeseca), kronični ( više od 3 mjeseca) i odgođeni ( simptomi se pojavljuju barem 6 mjeseci nakon traume). Prema zastupljenosti simptoma dijelimo ga na kompletni ( prisutni simptomi iz sve tri sukipne) i djelomičan.
Otprilike 60% muškaraca i 50% žena tijekom svog života izvještava da je doživjelo barem jedan traumatski događaj (Schnurr, Friedman i Bernardy, 2002.) međutim samo manjina razvija PTSP.

Kod koga se najviše pojavljuje posttraumatski stresni poremećaj?

Životna prevalencija PTSP-a je između 1 i 3 % (Helzer, Robins i McEvoy, 1987.). Žene imaju dvostruko veću vjerojatnost ispuniti kriterije za PTSP. Najčešći precipitirajući događaji za žene su seksualno zlostavljanje, a za muškarce borba (Mendes i sur. 2008.). Poremećaj se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi. DSM-5 uvodi mogućnost dijagnosticiranja PTSP-a i u djece prije 6. godine života.
U istraživanjima se pokazalo da postoji nekoliko čimbenika koji pogoduju razvoju PTSP-a. Direktno izlaganje događaju, veća težina, duže trajanje događaja i percipirana pretnja smrću te osjećaj bespomoćnosti. Disocijacija tijekom događaja, ozbiljnija početna reakcija i slabija socijalna podrška nakon događaja također su rizični čimbenici (Schnurr i sur. 2002.)
Komorbiditet je vrlo čest, pri čemu 88% muškaraca i 79 % žena izvještava o barem još jednom psihijatrijskom poremećaju (Dunner, 2001.). Depresija, ovisnost o alkoholu i psihoaktivnim tvarima te drugi anksiozni poremećaji su najčešće istovremene dijagnoze.
Medikamentozno liječenje nije specifično preporučeno za PTSP. Međutim, pošto je komorbiditet kod PTSP-a više pravilo nego iznimka, istovremeni poremećaj liječimo specifično za taj poremećaj. Kognitivno-bihevioralna terapija, metakognitivna psihoterapija i terapija izlaganjem su do sada pokazale najbolje rezultate.

najčešća pitanja i odgovori o psihoterapiji

Centar za postavke privatnosti

Koristimo kolačiće

Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisnickog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.

Što je kolačić?
Kolačić je informacija spremljena na Vaše racunalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obicno spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogucava stranici da prikaže informacije prilagodene Vašim potrebama.
Kolačići mogu spremati širok raspon informacija. Ipak, sve informacije mogu biti spremljene jedino ako Vi to omogucite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste omogucili i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem racunalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promijeniti postavke internetskog preglednika tako da sami odaberete hocete li odobriti spremanje kolačića, da automatski pri zatvaranju internetskog preglednika obrišete spremljene kolačiće i slicno.

Kako onemoguciti kolačiće?
Iskljucivanjem kolačića odlucujete da li hocete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem racunalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u postavkama vašeg internetskog preglednika.
Ako onemogucite kolačiće, necete moci koristiti neke od funkcionalnosti na našim web stranicama.

Kakve kolačiće koriste naše stranice i zašto?
Naše stranice koristi kolačiće s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogucile bolje korisnicko iskustvo. Kolačići se koriste za pamcenje korisnickih podataka i postavki.

Kakvi još kolačići postoje na našim stranicama?
Postoji nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje odredenih mogucnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Trenutno omogucujemo kolačiće društvenih mreža (Facebook), servisa za mjerenje posjecenosti (Google Analytics i Gemius Audience) te oglašivackih mreža poput Google AdSensea.

Dodatne informacije
Trenutno postoji nekoliko web-stranica za iskljucivanje pohranjivanja kolačića za razlicite servise. Više informacija možete saznati na sljedecim poveznicama:
https://www.allaboutcookies.org/
https://www.youronlinechoices.eu/
https://www.aboutads.info/choices/