Globalno mentalno zdravlje

Globalno mentalno zdravlje

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem svaki čovjek shvaća svoj potencijal i može se nositi s normalnim životnim stresovima, raditi produktivno i plodonosno i može doprinositi svojoj zajednici.

Termin Globalno mentalno zdravlje odnosi se na međunarodno sagledavanje različitih aspekata mentalnog zdravlja. Uzimajući u obzir kulturološke razlike i uvjete specifične za određenu zemlju, bavi se epidemiologijom mentalnih poremećaja u različitim zemljama, opcijama njihovog liječenja, edukaciji u mentalnom zdravlju, političkim i financijskim aspektima, strukturi sustava mentalnog zdravlja, te ljudskih resursa mentalnog zdravlja i pitanja ljudskih prava. Općenit cilj područja Globalnog mentalnog zdravlja je jačanje mentalnog zdravlja u cijelom svijetu, dajući informacije o situaciji mentalnog zdravlja u svim zemljama, te prepoznavanju potreba mentalnog zdravlja u svrhu razvoja ekonomičnih postupaka koji će rješavati te specifične potrebe.

Mentalno zdravlje i globalni teret bolesti
Mentalni poremećaji značajan su dio globalnog tereta bolesti. Radi se o globalnom mjerenju tzv. godina života prilagođenih nesposobnosti (DALY), povezanih s nekom bolešću, a zapravo je to ukupan broj godina proživljenih s nesposobnošću i izgubljenih zbog bolesti. Neuropsihijatrijska stanja zauzimaju 14% globalnog tereta bolesti. Uz nekomunikabilne bolesti, na njih otpada oko 28% DALY i zato više od kardiovaskularnih bolesti ili raka. Najznačajniji doprinos ovom broju daju unipolarna depresija, alkoholizam, shizofrenija, bipolarna depresija i demencija (ludilo). Procjenjuje se da je stvaran udio mentalnih poremećaja u globalnom teretu bolesti još veći, između ostalog i zbog složenih interakcija i povezanog morbiditeta tjelesnih i mentalnih bolesti.

Raskorak u liječenju
Do 30% ljudi u svijetu pati od mentalnog poremećaja i iako su dostupni načini liječenja mentalnih poremećaja, vrlo je visok postotak ljudi čije mentalne poremećaje treba liječiti, ali ne primaju psihozdravstvenu skrb. Taj tzv. raskorak u liječenju dosiže 76-85% u zemljama niskog i srednjeg nacionalnog dohotka, a 35-50% u zemljama visokog nacionalnog dohotka. Čak i oni koji se liječe, često se liječe neučinkovito ili na nehuman način.

Intervencije
Dostupne su informacije i dokazi o ekonomičnim intervencijama, u svrhu pružanja bolje skrbi o mentalnom zdravlju. Iako se veći dio istraživanja proveo u zemljama visokog nacionalnog dohotka, ima puno pokazatelja iz zemalja niskog i srednjeg nacionalnog dohotka da su farmakološke i psihosocijalne intervencije učinkovit način za liječenje mentalnih poremećaja. Najzastupljenije su depresija, shizofrenija, bipolarni poremećaj i alkoholizam.
Preporuke za jačanje sustava mentalnog zdravlja u svijetu prvi put se spominju u Svjetskom zdravstvenom izvješću za 2001. godinu, koje se usredotočuje na mentalno zdravlje:

1. Pružanje liječenja u primarnoj zdravstvenoj skrbi
2. Dostupnost psihotropnih lijekova
3. Pružanje skrbi zajednici
4. Educiranje javnosti
5. Uključivanje zajednica, obitelji i potrošača
6. Uspostava nacionalnih politika, programa i zakonodavstva
7. Razvoj ljudskih resursa
8. Poveznica s drugim sektorima
9. Praćenje mentalnog zdravlja zajednice
10. Potpora jačem istraživanju

Temeljem podataka 12 zemalja, po procjeni WHO-AIMIS (World Health Organization Assessment Instrument for Mental Health Systems), troškovi poboljšanja usluga mentalnog zdravlja pružanjem paketa liječenja shizofrenije, bipolarnog afektivnog poremećaja, epizoda depresije i alkoholizma također su procijenjeni. Strukturalne promjene sustava mentalnog zdravlja u skladu s preporukama WHO uzete su u obzir. U većini zemalja, ovaj model predlaže početni period investiranja od $ 0.30 – 0.50 po osobi godišnje. Ukupne investicije u mentalno zdravlje u zemljama s niskim nacionalnim prihodom, trebale bi porasti najmanje 10 puta. U tim zemljama bit će potrebni dodatni financijski izvori, dok u zemljama srednjeg i visokog dohotka, glavni zadatak mora biti prenamjena sredstava zdravstvenog sustava u svrhu pružanja bolje usluge mentalnog zdravlja.

Prepreke
Iako se pojavila svijest o potrebi liječenja ljudi s mentalnim pormećajima, nema značajnih promjena u području mentalnog zdravlja u posljednjih nekoliko godina. Glavni razlog tome su prioriteti javnog zdravstva, nedostatak politike mentalnog zdravlja i legislative u mnogim zemljama, pomanjkanje sredstava – financijskih i kadrovskih – kao i neučinkovita prenamjena sredstava.

Podijeli ovaj post

Komentari

Još nema komentara

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Time limit is exhausted. Please reload the CAPTCHA.